Više od deset godina hrvatski poduzetnici, obrtnici, udruge i iznajmljivači primaju uplatnice od 80 do 200 € za upis u "Poslovne registre" koji izgledaju kao zakonska obveza — a zapravo su zavaravajuća komercijalna ponuda. Vrijeme je da tome stanemo na kraj.
Kada otvorite tvrtku, obrt, udrugu ili se registrirate kao turistički iznajmljivač, na adresu subjekta ubrzo počnu stizati dopisi koji izgledaju kao službena rješenja za upis u "Poslovni registar". U pošiljci je priložena uplatnica — najčešće na iznos od 80 do 130 €, a ponekad i do 200 €.
Pisma koriste službeni ton, pozivaju se na rokove i prijete povećanjem cijene ako uplata ne stigne na vrijeme. Tek sitnim slovima na dnu stoji da uplata nije obavezna i da se ne radi ni o kakvom državnom registru — već o komercijalnoj ponudi krajnje upitne vrijednosti.
Dopisi stižu u najgorem mogućem trenutku: dok su novi poduzetnici u vrtlogu birokracije oko osnivanja. U strahu od kazne mnogi plate, uvjereni da podmiruju državnu obvezu. Tvrtke koje šalju ove dopise često imaju jednog zaposlenog i pozamašan promet na računima — a kada se o njima počne pisati, zatvaraju se i otvaraju pod novim imenom.
Podaci o novoosnovanim tvrtkama, obrtima i udrugama javno su dostupni. Pošiljatelji ih sustavno prate i ciljaju upravo one koji još ne poznaju sve svoje stvarne obveze.
Pismo formom, tonom i pozivanjem na rokove imitira službeno rješenje. Priložena je uplatnica spremna za plaćanje, a "neobveznost" je skrivena u sitnom tisku.
Navodi se rok nakon kojeg cijena raste, što stvara osjećaj hitnosti i straha od sankcije — klasična manipulativna tehnika.
Tko plati, dobije "upis" u registar koji nitko ne koristi i koji nema nikakvu službenu ni poslovnu vrijednost.
Ovaj poslovni model u svijetu je poznat pod nazivima "directory fraud" i "misleading invoices" te se u mnogim zemljama tretira kao kazneno djelo. Europske institucije dokumentiraju ga i procesuiraju više od 15 godina. Trag dokumenata je dugačak:
Europski parlament, nakon više od 400 peticija malih poduzetnika iz cijele Europe, usvaja Rezoluciju o zavaravajućim poslovnim imenicima te od država članica traži strože zakone, sankcije i učinkovitu zaštitu poduzetnika.
Rezolucija Europskog parlamenta →Hrvatska donosi Zakon o nedopuštenom oglašavanju, koji izričito zabranjuje zavaravajuće oglašavanje među poslovnim subjektima i propisuje novčane kazne. Pravni alat, dakle, postoji — ali se na ove slučajeve ne primjenjuje.
Zakon o nedopuštenom oglašavanju →Europska komisija najavljuje pooštravanje Direktive 2006/114/EZ upravo zbog prijevara sa zavaravajućim poslovnim imenicima. U javnom savjetovanju 84 % ispitanika podržalo je strožu zaštitu na razini cijele EU.
Komunikacija Komisije COM(2012) 702 →Švedski sudovi presuđuju da slanje zavaravajućih zahtjeva za plaćanje predstavlja prijevaru — važan pravni presedan u Europskoj uniji.
Više na stranicama EUIPO-a →Dvojica hrvatskih državljana uhićena su u Srbiji zbog identičnog modela prijevare, teške 50.000 €.
Članak u Jutarnjem listu →Poslovni tjednik Lider javno proziva tri tvrtke koje poduzetnicima šalju uplatnice od 390 do 480 kuna za upis u "registre". Nijedna nije odgovorila na novinarski upit o broju klijenata i stvarnoj koristi usluge.
Komentar u Lideru →Sud u Münchenu proglašava tri osobe krivima za prijevaru počinjenu u sastavu zločinačke skupine zbog slanja zavaravajućih računa: zatvorske kazne te oduzimanje oko 200.000 € protupravno stečene koristi.
Objava EUIPO-a o presudi →Meta postaju i predstavnici suvlasnika stambenih zgrada: stižu uplatnice od 80 €, a iznos se nakon osam dana udvostručuje. Stručnjaci i institucije ponavljaju — upis nije obvezan, ne plaćajte.
Članak na tportalu →HGK ponovno upozorava poduzetnike na neobvezujuće "registre". Upozorenja HOK-a, HGK-a, banaka i medija nižu se godinama, a praksa nesmetano traje — upozorenja očito nisu dovoljna.
Upozorenje HGK-a →godišnje, prema zajedničkom izvješću Europola i EUIPO-a, kriminalnim skupinama diljem Europe donose prijevare sa zavaravajućim računima i lažnim registrima.
Izvješće Europola i EUIPO-a →Europski parlament tražio je akciju još 2008. Njemačka i Švedska izriču presude. Hrvatska ima zakon koji ovakvo oglašavanje zabranjuje — ali ga ne primjenjuje. Zato tražimo da institucije konačno reagiraju.
Provjerite pošiljatelja prije bilo kakvog plaćanja — službeni registri (Sudski registar, Obrtni registar) ne šalju komercijalne ponude s uplatnicama.
Ne plaćajte ništa što nije zakonski obavezno. Ako niste sigurni, pitajte knjigovođu, FINA-u ili nadležni registar.
Pratite upozorenja nadležnih institucija i čitajte sitni tisak — tamo se skriva istina o "neobveznoj ponudi".
Podijelite iskustva s drugim poduzetnicima i prijavite sumnjive dopise tržišnoj inspekciji i policiji.
Svaki novi, ali i iskusni poduzetnik barem je jednom u sandučiću pronašao uplatnicu koja izgleda kao službeni državni dokument. Iako se u sitnom tisku navodi da je riječ o "neobveznoj ponudi", vizualni identitet ovih uplatnica dizajniran je s ciljem da vas dovede u zabludu.
Ovom peticijom želimo prikupiti kritičnu masu glasova kako bismo od nadležnih institucija — Ministarstva gospodarstva, Državnog odvjetništva i tržišne inspekcije — zahtijevali:
Zabranu korištenja formata koji imitiraju službene uplatnice i rješenja u komercijalne svrhe.
Kažnjavanje tvrtki koje koriste agresivne i obmanjujuće marketinške prakse usmjerene na poduzetnike.
Sustavno upozoravanje novih poduzetnika od strane nadležnih registara odmah po osnivanju tvrtke ili obrta.
Vaš potpis znači:
Vaši podaci su strogo povjerljivi. Koristit će se isključivo u svrhu ove inicijative (izrada skupnog izvještaja i dokazivanje masovnosti problema), vaša imena neće biti javno objavljena, a po završetku aktivnosti svi osobni podaci bit će trajno izbrisani.
Pozivamo medije, poslovnu i tech zajednicu: pišite o ovome, podijelite ovu stranicu i pomozite da informacija dođe do svakog novog poduzetnika prije nego što stigne prva lažna uplatnica.
Ova priča traje više od deset godina i ima sve: dokumentirane presude u EU, uhićenja u regiji i šutnju domaćih institucija. Pišite o njoj.
Podijelite stranicu s članovima, klijentima i kolegama — posebno s onima koji tek osnivaju tvrtku ili obrt.
Podijelite na društvenim mrežama i u zajednicama. Jedan share može nekome uštedjeti 200 € — i poslati poruku da nas se ne smije varati.